Odlaganje obaveza može uticati na različite aspekte naših života, uključujući posao, lične ciljeve i sveopšte blagostanje.
Da li:
- izbjegavate teške razgovore ili odluke sa kolegama ili nadređenima?
- ignorišete mejlove ili zahtjeve dok ne postanu hitni?
- odlažete rješavanja duga?
- odlažete čišćenje kuće?
- čekate zadnji trenutak kako bi počeli da pišete važan rad?
Razlozi mogu biti različiti.
- Nedostatak motivacije – ovo je možda najčešći uzrok. Kada zadatak nije u skladu sa našim ciljevima i vrijednostima, nismo baš motivisani da ga riješimo.
- Loše upravljanje vremenom – bez strukturiranog plana, zadaci ostaju svuda, pa ih postaje lakše odložiti. Ovaj nedostatak organizacije može dovesti do stalnog osjećaja da imate previše posla.
- Perfekcionizam – neki ljudi odlažu zadatke zbog straha da neće ispuniti svoje nevjerovatno visoke standarde. Ovo može da paralizuje, otežavajući čak i započinjanje projekta iz straha od greške.
- Averzija prema zadatku – zadaci koji su dosadni završavaju na listi za odlaganje. Umjesto da se suoče sa neprijatnostima, ljudi se nadaju da će oni nekako nestati. Nažalost neće.
Evo šta treba da uradite:
- Identifikujte okidače – izaberite situacije koje dovode do odlaganja i riješite ih.
- Postavite prioritete – odredite šta je zaista važno i usmjerite svoju energiju tamo.
- Odredite rokove – zapišite ih tamo gdje ih možete svakodnevno vidjeti.
- Prihvatite nesavršenost – oslobodite se pritiska perfekcionizma.
- Nagradite napredak – proslavite svoja dostignuća uz opipljive nagrade.
- Prepoznajte razliku – prepoznajte razliku između odlaganja i onoga kada nijeste sasvim spremni da se nosite sa teškim zadatkom.
